Povijest optičkih komunikacija. Prednosti i nedostatci optičkih komunikacija. Optički spektar. Osnovne komponente optičkog komunikacijskog sustava. Propagacija svjetlovodnog signala. Optičko vlakno. Vrste svjetlovodnih vlakana: višemodna, jednomodna. Gušenje. Apsorpcija i raspršenje. Disperzija. Savijanje vlakana. Spajanje vlakana. Fiksni i konektorski spojevi. Mjerenja na optičkim vlaknima - OTDR. Svjetlovodni kabeli. Vrste kabela, primjena i proizvodnja. Optička pojačala. Optički predajnik. Spontana i stimulirana emisija. Vrste svjetlosnih izvora: svjetleće diode (LED), laserske diode (LD). Optički prijemnici. Fotodetektori. Vrste svjetlosnih prijamnika: PIN i lavinske fotodiode. BER. Projektiranje fizičke razine optičkog transmisijskog sustava od točke do točke.

Kod: DEO205
Naziv predmeta: Menadžment
ECTS:4 
Studijski program:dodiplomski studij računarstva 
Godina:2 
Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Dragan Čović
Semestar:ljetni 
Fond sati:2+1+0 
Status kolegija: opći 
Preduvjeti za ispit: nema 

Provjera znanja: kontinuirana tijekom nastave.Ispit

Cilj kolegija: Razumijevanje radnog i poslovnog inženjerskog okoliša.

Sadržaj kolegija: Management, vođenje. Ponašanje ljudi u organizaciji. Modeli ponašanja. Motivacija. Pristup motivaciji. Teorija motivacije. Rotacija posla. Proširenje posla (Job Enlargement). Obogaćivanje posla (Job Enrichment). Mjerenje motivacije. Mjerenje zadovoljstva. Vodstvo. Modeli vodstva. Suvremeni pristupi vodstva. Interpersonalni procesi, grupe i konflikti. Grupe u poduzeću. Proces formiranja grupe. Karakteristike grupe. Interpersonalni i intergrupni konflikt. Komuniciranje. Značaj komuniciranja. Komunikacijski proces. Komunikacijski sustav u poduzeću. Problemi u komuniciranju.

Preporučena literatura: Bennet R., Management, Informator, Zagreb, 1994. 
V.Majstorović: Upravljanje proizvodnjom i projektima, DAAAM International Vienna, Sveučilište u Mostaru, Vienna-Mostar, 2001.

Dopunska literatura: D. F. Cooper, S. Grey, G. Raymond, P. Walker: Project Risk Management Guidelines: Managing Risk in Large Projects and Complex Procurements, Wiley, 2004.


Studijski program: dodiplomski studij računarstva

Godina: 3

Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Sven Gotovac Semestar:ljetni

Fond sati: 3+1+2

Status kolegija: stručni
Preduvjeti za ispit: nema
Provjera znanja: kontinuirana tijekom nastave. Ispit pismeni i usmeni

Cilj kolegija: Studenti stječu znanja o načinu djelovanja pojedinih dijelova modernih
operacijskih sustava. Studenti će biti sposobni koristiti standardne programske alate za
izradu vlastitih programskih modula u kojima će uz pomoć API funkcija moći ostvariti
prekidni rad, višezadaćni rad, sinkronizacijske mehanizme dretvi i procesa te
međuprocesnu komunikaciju.

Kod: AOO302                     

Naziv predmeta: Operacijski sustavi                                

ECTS:7

Sadržaj kolegija: Struktura operacijskih sustava. Kriteriji za projektiranje operacijskih
sustava. Osnovne funkcije operacijskih sustava. Upravljene ulazom/izlazom. Programska
upravljane U/I operacije. Prekidi. DMA. Pogonski moduli. Procesi. Upravljanje procesima.
Dodjela procesora. Komunikacija među procesima. Sinkronizacija. Potpuni zastoji. Niti.
Upravljanje memorijom. Virtualna memorija. Sustav datoteka. Zaštita.

Preporučena literatura: Tanenbaum, A.S.: Woodhull, A.S.: Operating Systems: Design
and Implementation, Prentice Hall, 1997. Stalings, W.: Operating Systems, Prentice Hall,
1996. Silberschatz, A., Galvin, P.B.: Operatin System Concepts, Addison-Wesley, 1994.

Dopunska literatura: Tannenbaum, A. S.: Modern Operating Systems, Prentice Hall,
2001.


Kod: AOO303 
Naziv predmeta: Računalne mreže
ECTS:7 
Studijski program:dodiplomski studij računarstva
Godina:3 
Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Branko Jeren
Semestar: ljetni 
Fond sati:3+1+2 
Status kolegija: stručni 
Preduvjeti za ispit: nema 
Provjera znanja: kontinuirana tijekom nastave. 
Ispit pismeni i usmeni


Cilj kolegija: Studenti će steći znanja o računalnim mrežama i projektiranju mreža za prijenos podataka.

Sadržaj kolegija: Telekomunikacijska mreža. Računala i terminali. Razvoj mreža za prijenos podataka. Osnovna svojstva. Postupci prospajanja. Značaj standardizacije. Elementi mreža. Kanali, čvorišta, terminali. Arhitektura mreža računala i terminala. Hijerarhijske slojevite strukture. ISO model. Protokoli. Mehanizmi protokola: sinkronizacija, adresiranje, kontrola toka i kontrola pogrješki. Upravljanje prometom, zagušenje. Fizička razina: sučelje DTE-DCE, RS232, X.24. Modemske veze, inteligentni modemi. Signalni kodovi. Lokalne mreže. Metode pristupa. Ethernet. Digitalne pretplatničke mreže: ISDN, 
xDSL. ATM. Podatkovna razina: Kontrola pogrješki, kodovi za otkrivanje pogrješki. Znakovni i bitovni protokoli. Formalna specifikacija protokola. Konačni diskretni automati, eksplozija stanja, kontekst. Realizacija programske podrške. Lokalne mreže: MAC, LLC. ATM mreže. Frame-relay mreže. Mrežna razina: Paketne mreže. Usmjeravanje prometa. Kontrola toka. X.25. Internet. IP protokol, adresiranje, intranet. Prijenosna razina: TCP i UDP protokoli Interneta. Korisničke razine: Usluge i servisi. Koncept korisnik-poslužitelj. 
WWW, FTP, TELNET, elektronička pošta. Upravljanje mrežom. Korisnički računi, lozinke, prava pristupa i sigurnost.Analiza mreža za prijenos podataka. Simuliranje i modeliranje. Stohastičke metode. Sustavi s posluživanjem. Projektiranje mreža za prijenos podataka, kriterij prometa i kašnjenja. 
Preporučena literatura: Turk, S.: Računarske mreže, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama,
Zagreb 1992. 

Dopunska literatura: A.S. Tanenbaum: Computer Networks, Fourth Edition, Pearson Education Internetional, 2003.