Kod: AOO201
Naziv predmeta: Arhitektura digitalnog računala 
ECTS:7 
Studijski program: dodiplomski studij računarstva
Godina:2 
Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Sven Gotovac
Semestar:ljetni 
Fond sati:3+1+2
Status kolegija: temeljni 
Preduvjeti za ispit: Elektronika i Programiranje 

Provjera znanja: kontinuirana tijekom nastave 

Cilj kolegija: Poznavanje građe računala i načina njihova rada.

Sadržaj kolegija: Uvod. Različita gledišta na računalo. Podjela računala i naredbi. CISC. RISC. Skup naredbe. Formati naredbi. Modovi adresiranja.. Projektiranje procesora. Jedno-sabirnički i više-sabirnički mikroarhitektura. Upravljačka jedinica. Cjevovod. Aritmetička i logička jedinica. Projektiranje memorijskog sustava, Dvorazinska hijerarhijska struktura memorije, Organizacija brze memorije. Ulazno/izlazni podsustav. Programsko 
izvođenje U/I operacija. Prekidi. Izravan pristup memoriji (DMA). Ulazno/izlazni uređaji: magnetski diskov, monitor, tipkovnica , miš, pisač.

Preporučena literatura: Hennessy, J.L., Patterson, D.A.: Computer Architecture, Morgan Kaufmann, 1977. Heuring, V.P., Joredan, H.F.: Computer Systems Design and Architecture, Addison-Wesley, 1997. Stallings, W.: Computer Organization and Architecture, Prentice Hall, 1996.


BAZE PODATAKA

Nositelj predmeta: doc.dr.sc. Goran Kraljević

  • Cilj predmeta: Upoznavanje s konceptima i tehnologijama relacijskih baza podataka, modeliranjem podataka, osnovnim i naprednim značajkama SQL jezika.
  • Ishodi učenja: Nakon položenog predmeta studenti će poznavati osnovne koncepte i tehnologije relacijskih baza podataka, a biti će osposobljeni za samostalno modeliranje i dizajn baze podataka i implementaciju modela u različitim sustavima za upravljanje bazama podataka, kao i samostalno kreiranje i izvršavanje osnovnih i naprednih SQL DDL i DML naredbi.
  • Sadržaj predmeta: Uvod u baze podataka. Sustav za upravljanje bazom podataka. Relacijski model podataka. Ključevi u relacijskoj bazi podataka. Integritet baze podataka. Relacijska algebra. Modeliranje podataka. Model entiteti-veze. UML notacija. Normalizacija podataka, normalne forme. SQL. DDL i DML SQL naredbe. Osnovni i napredni SQL upiti i podupiti. Objekti u bazi podataka. Tablice. Pogledi. Indeksi. Pohranjene procedure. Okidači (trigeri). Korisnici i sigurnost. Upravljanje transakcijama. Zaključavanje. Pregled različitih sustava za upravljanje bazom podataka.

Kod: DEO206

Naziv predmeta: Engleski jezik II

ECTS:2
Studijski program:dodiplomski studij računarstva

Godina:2

Nositelj kolegija: pred. Željana Žulj

Semestar:ljetni

Fond sati:1+1+0

Status kolegija: opći

Preduvjeti za ispit: nema

Provjera znanja: kontinuirana tijekom nastave

Cilj kolegija: Usvajanje terminologije temeljnih područja struke te svladavanje
karakterističnih jezičnih struktura tehničkog engleskog kao i osobitosti stručnog/znanstvenog teksta. Razvijanje svijesti o važnosti pravilne interpretacije tehničke informacije.

Sadržaj kolegija: Tehnika i tehnički studiji, engleski jezik u struci. Primjeri znanstvenopopularnog teksta, stručnog teksta, znanstvenog teksta.Upotreba pasivnih oblika u stručnim tekstovima.Modalni glagoli. Mogućnosti i vjerojatnost. Klasifikacije; upotreba pasivnog prezenta u opisu.Izražavanje prednosti i nedostataka u tabelarnom prikazu Izražavanje mogućnosti/sposobnosti; upotreba fraza. Uvod u poslovnu korespondenciju na engleskom jeziku. Komunikacijski sadržaji iz općeg jezika.

Preporučena literatura: Štambuk, A.: English in Electrical Engineering, FESB, Split, 2000. Sarah Cunningham, Moor Peter: Cutting Edge, Longman, 2000

Dopunska literatura: 1. M. Hercezi-Skalicki: Reading Technical English for Academic Purposes, Školska knjiga, Zagreb, 2002. D. Johnson: General Engineering, Phoenix ELT, 1988. 4. Izabrani članci iz tehničkih stručnih časopisa na engleskom jeziku.


Nositelj predmeta:
doc. dr. sc. Snježana Braić
sbraic1@gmail.com

Asistent:
Krešimir Rakić
kresimir.rakic@fsre.sum.ba

Sadržaj predmeta: 
Matematička logika. Algebra sudova. Booleove algebre i funkcije. Predikatni račun. Pojmovi i metode kombinatorike. Kombinacije, varijacije i permutacije sa i bez ponavljanja. Teorija brojeva. Djeljivost. Teorem o djeljivosti i dijeljenju. Euklidov algoritam. Prosti brojevi. Osnovni teorem aritmetike. Kongruencije. Diofantska jednadžba. Grafovi. Modeliranje problema diskretne matematike pomoću grafova. 

Obavezna literatura: 
1. D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, 2001
2. D. Žubrinić: Diskretna matematika, Element, Zagreb, 2001.  

Dopunska literatura: 
1. P. J. Cameron, Combinatorics: Topics, Techniques, Algorithms, Cambridge University Press, Cambridge, 1994.
2. N. Christofides, Graph Theory - An Algorithmic Approach, Academic Press, London, 1975.
3. R. Garnier, J. Taylor, Discrete Mathematics for New Technology, IoP Publishing, Bristol, 2002. 


Kod: GMO302 
Naziv predmeta: Teorija informacija
ECTS:6 
Studijski program:dodiplomski studij računarstva 
Godina:2 
Semestar:ljetni
Fond sati:3+1+1
Status kolegija: stručni 
Preduvjeti za ispit: nema 
Provjera znanja: kontinuirana tijekom nastave.
Ispit pismeni i usmeni

Cilj kolegija: Student će biti osposobljen za razumijevanje problema optimalnog prikaza informacije primjenom Teorije informacije. Upoznat će načine optimalnog i sigurnosnog kodiranja te prikrivanja podataka. Upoznat će svojstva komunikacijskih kanala.

Sadržaj kolegija: Mediji informacije. Osnovni komunikacijski modeli. Mjera informacije. Model izvora. Kontinuirani i diskretni informacijski sustavi. Tipovi signala. Fouirerove transformacije – pregled osobina i primjene. Korelacija i konvolucija. Linearni dinamički sustavi. Hilbertova transformacija.Amplitudno-fazna izobličenja u kanalima. Periodički signali. Slučajne varijable i stohastički procesi. Stohastički linearni sustavi. Detekcija signala u šumu. Uzorkovanje, kvantiziranje i kodiranje (A/D i D/A transformacije). Diskretna Fourierova (DFT) i Z-transformacija (CZT). Diskretna korelacija i konvolucija (CDK). Opći 
pregled analognih i digitalnih komunikacijskih sistema. Principi multipleksiranja. Sadržaj informacije i kapacitet izvora. Optimalno kodiranje. Ovisni događaji i prirodni jezici. Kanali sa šumom, preneseni sadržaj informacije i kapacitet kanala sa šumom. Kodovi sa kontrolom i korekcijom greški. Informacijski filteri.

Preporučena literatura: Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb, 1992. Matković, V.; Sinković, V.: Teorija informacija, Zagreb

Dopunska literatura: D.J.C. MacKay: Information Theory, Inference and Learning 
Algorithms, Cambridge University Press,2005.